Print this page

Osvrt na kulturna dešavanja u 2016. godini

U godini koju ispraćamo kulturni radnici ostvarili su zapažen uspjeh i na najbolji način predstavili našu zemlju u svijetu. Nabrojat ćemo samo neke: Upis stećaka na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine, nagrada Zemaljskom muzeju BiH, uspjeh Danisa Tanovića na Berlinu, dolazak Roberta De Nira na Sarajevo Film Festival, te značajne internacionalne književne nagrade Tanji Stupar Trifunović i Željku Ivankoviću. Nažalost, pamtićemo i ovu godinu po nedostatku finansijske podrške kulturnim događajima, a u 2016. godini ostali smo i bez izuzetnih kulturnih radnika.

2016. godinu pamtit ćemo najviše po još jednom uspjehu Danisa Tanovića. Na Berlinaleu na kojem je zlatni medvjed pripao italijanskom dokumentarnom filmu „Požar na moru“ Đan Franka Rosija naš oskarovac za film "Smrt u Sarajevu" dobio je Srebrenog medvjeda, dokazavši da je bosanskohercegovačka kinematografija snažna i umjetnički relevantna čak i kada djeluje u teškim finansijskim uslovima. Tanovićev uspjeh pokazao je mnogim skepticima da je umjetnost stvaranja filmske iluzije igra u kojoj je odlučujući faktor uspjeha mašta, a nikako pozamašan novčani saldo kojim se kupuju tuđe ideje. Tuzla i Sarajevo, bili su domaćini Film festivala sa već svjetskim obilježjima, koji su ugostili veliki broj filmaša i filmskih radnika iz regiona, ali i cijelog svijeta. I Mostar je dobio filmski festival takmičarskog karaktera. 10. Dani filma prerasli su u Mostar film festival, festival filmske glume. Na Sarajevo Film festivalu trijumfovao je turski film Album, a 22. izdanje ostat će zapamćeno po dolasku velikog Roberta DeNira kojem je pripalo prvo počasno srce Sarajeva za životno djelo.

U okviru 5. TFF-a ljubitelji sedme umjetnosti imali su priliku uživati u blizu 100 filmskih ostvarenja. Pored filmova, festival je obilovao i drugim aktivnostima kao što su radionice sa profesionalcima iz oblasti filmske industrije, kafe sa poznatima, promocije... Vila TFF-a za najbolji dugometražni film po odluci tročlanog žirija kojeg su činili Enis Bešlagić, Zlatan Zuhrić Zuhra i Srđan Vukadinović pripala je filmu „Smrt u Sarajevu“ reditelja Danisa Tanovića.

Održana je i prestižna dodjela Nobelove nagrade, ali je dodjela Oskara ostala zapamćena po tome što je Leonardo Di Caprio napokon dobio tu prestižnu figuricu. Kad smo kod Oskara, naš Danis Tanović nije prošao u uži krug za dodjelu naredne godine, pa se Oskaru ne možemo nadati. Spominjući film i figure, ne možemo a da ne spomeneo Nazifa Mujića i Srebrnog medvjeda, kojeg je za 4000 eura od Mujića kupio izvjesni Senadin Ćosić iz Srebrenika.

Ljubitelji književnosti su tokom Književnih susreta Cum grano salis mogli uživati u nizu zanimljivih promocija, predstavljanja romana i književnih večeri koje su upriličene u Tuzli a na završnoj ceremoniji Nagrada Meša Selimović dodjeljena je hrvatskom književniku Slobodanu Šnajderu za roman „Doba mjedi“, koji je proglašen najboljim romanom u 2015. objavljenom na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

13. međunarodni festival Vezeni Most u slavu knjige i umjetnosti donio je i radost hiljadama učenika koji su se družili s književnicima i pjesnicima u školama u Kladnju, Lukavcu, Kalesiji, Gradačcu, Banovićima, Srebreniku, Živinicama , Maglaju, Brčkom i Tuzli. Nagradu "Mali princ" za najbolju dječiju knjigu objavljenu 2015 u regionu osvojila je Jasminka Petrović iz Srbije za knjigu " Leto kad sam naučio da letim. Ilija Nikčević iz Crne Gore dobio je nagradu „Mali princ za debitantsku knjigu „Krtica i sunce“, dok je Zejćiru Hasiću uručena nagrada Mali princ za stvaralački doprinos razvoju dječje literature.

Značajne internacionalne nagrade dobili su banjalučka književnica Tanja Stupar Trifunović kojoj je pripala Evropska nagrada za književnost za roman „Satovi u majčinoj sobi“, te Željko Ivanković kojem je nagrada Đalski za najbolje prozno djelo pripala za roman „Rat i sjećanje“.

U 2016. obilježeno je i nekoliko jubileja među kojima je 100 godina od smrti Petra Kočića, vijek od rođenja Zije Dizdarevića, ze 400 godina od smrti velikana svjetske književnosti Vilijama Šekspira.

Narodno pozorište Tuzla djelom je renovirano, a oko 20 000 ljubitelja pozorišne umjetnosti ovoga grada ali i cijelog kantona u obnovljenoj sali uživalo je u 83 izvedbe u produkciji tuzlanskog kantona, te 26 gostujućih predstava. Narodno pozorište godinu je završilo sa 6 premijera. 4 nove predstave na velikoj sceni te 2 nova komada namjenjena najmlađoj publici. Narodno pozorište Tuzla u 2016. godini bilo je organizator 22. vanrednih pozorišnih dana, Prvog festivala evropskog teatra, ali i domaćin 5 TFF, te mnogobrojnih promocija knjiga, okruglih stolova i mnogih drugih kulturnih događaja.

U takmičarskom dijelu Prvog festivala evropskog teatra izvedeno je 6 predstava, a trijumfovala je predstava „Moje dete“, beogradskog dramskog pozorišta, autora Stojana Srdića u režiji Ane Đorđević kojoj su pripale nagrade za nabolju predstavu u cjelini, najbolju režiju, a Jovani Gavrilović pripalo je priznanje za najbolju žensku ulogu. Nagrada za najbolju mušku ulogu dodijeljena je Borutu Veselku, za ulogu Svetog Tadeja u predstavi „Mrtvac dolazi po svoju dragu“.

Draft teatar je organizovao još jedno „Pozorište bez granica“, a u Teatru Kabare, je održan „14. TKT Fest – Dani akademskog teatra“ te Festival premijera.

2016. godina bila je i godina velikih turbulencija, pa su tako tri tuzlanske kulturne institucije Galerija portreta, Narodna i univerzitetska biblioteka Derviš Sušić i Narodno pozorište Tuzla umalo ostale bez finansijske podrške.

Bosanski kulturni centar u Tuzli održao je 377 dešavanja i ugostio oko 80 000 ljudi. Organizovali su brojna kulturna zbivanja i na svom repertoaru uvrstili neke od najvećih kulturnih projekata, koncerata, festivala i predstava. Mnogo je već najavljenih događaja koje će se u ovoj 2017. godini održati u BKC-u a jedan od njih je i tradicionalno 9. Bijenale "Umjetnost minijature BiH".

Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ obilježila je svoj jubilej 70. godina postojanja i rada. Obilježavanje 70. rođendana bila je prilika i za promociju prigodne monografije, a bili su i izdavači knjige „Tuzla moje mladosti“, Vere Mujbegović. Narodna i univerzitetska biblioteka Derviš Sušić u Tuzli po mnogo čemu je prepoznatljiva u oblasti bibliotekarstva u našoj zemlji i svrstava se među najuspješnije. Na značaj ove biblioteke danas ukazuje i podatak da je, u vremenu kada je interes građana za čitanje knjiga sve manji, uspjela da u ovoj godini okupi 5.000 članova. Odlukom Upravnog odbora i ove godine je povodom Svjetskog dan knjige i autorskih prava, te mjeseca knjige upriličen besplatni upis kao poklon ljubiteljima knjige. Tako je 16. novembra u samo jednom danu upisano 805 novih korisnika.

U Međunarodnoj galeriji potreta Tuzla tokom 2016.godine upriličen je veliki broj izložbi, koncerata i promocija knjiga. Svoja djela izlagali su umjetnici različitih generacija i umjetničkih izričaja među njima su i Dejan Slavuljica, Ferid Prcić te grupa mladih umjetnika iz cijelog Tuzlanskog kantona SCENA. Galerija je svoja vrata držala otvorenim i za mnogobrojne festivale među kojima su međunarodni Festival mladih Kaleidokop i festival savremene umjetnosti Artz. Za 2017. godinu već su najavljene mnogobrojne izložbe, a tuzlanskog publici između ostalih predstavit će se Irfan Handukić, fotograf Miomir Kovačević Strašni te Društvo arhitekata BiH. Kako najavljuju iz Međunarodne galerije portreta 17. izdanje Internacionalnog bijenalnog festivala portreta INTERBIFEP koje je trebalo biti održano u novembru 2017. pomjera se za narednu 2018. godinu.

Kino Kaleidoskop radilo je punom parom s bogatim repertoarom, a u Bingo City Centru se otvorio CineStar, multipleks kino s pet zvjezdica i time nas svrstao među tri bh. grada s ovakvim kinom.

U Narodnom pozorištu Sarajevo premijerno je izvedena opera "Zmaj od Bosne", koja je posvećena liku i djelu Husein-kapetana Gradaščevića. Ovo je šesta praizvedba domaće opere u Narodnom pozorištu u Sarajevu i sedma opera u cjelokupnoj historiji bh. muzike. U projektu su učestvovala sva tri muzička ansambla Narodnog pozorišta, režiju potpisuje Ozren Prohić, a muziku je na libreto Nijaza Alispahića komponovao Asim Horozić. S obzirom na to da je Hasanaginica do sada doživjela preko 60 izvođenja i da ju je čula publika u Austriji, Turskoj i Hrvatskoj, za očekivati je da će ovo djelo imati još širi odjek. Nakon izvođenja u Sarajevu, opera „Zmaj od Bosne“ 13. marta ove 2017. godine stiže u Tuzlu, a domaćin će biti Bosanski kulturni centar TK.

U 2016-toj godini napustio nas je veliki broj velikana domaćeg glumišta, muzike, umetnosti i kulture. Dragan Nikolić, Mira Stupica, Bata Živojinović, Milorad Mandić Manda, Marinko Madžgalj, Jadranka Stojaković, Esma Redžepova, Ivo Brešan, te Esad Arnautalić, jedan od pokretača sarajevske i jugoslovenske pop-rock škole i jedan od osnivača grupe Indexi koja je u centru Sarajeva dobila svoju spomen ploču. A da nije sve tako crno i da se kulturnom životu u našoj zemlji smiješe možda neki bolji dani svjedoče dvije ohrabrujuće vijesti. Muzej franjevačkog samostana svetog duha u Fojnici kandidovan je za evropski muzej godine, a Zenica je prvi bh. grad koji je zvanično najavio kandidaturu za Evropsku prestolnicu kulture.