Skladištenje plina u starim rudnicima kod Tuzle: Vlast se protivi, stručnjaci imaju suprotno mišljenje

Zbog potencijalnih opasnosti, Gradska uprava Tuzle na današnjem kolegiju odbila je mogućnost deponiranja plina u iskorištenim bušotinama soli u Tetimi, na obroncima planine Majevice. Istovremeno, stručnjaci iz ove oblasti ističu da, ukoliko bi se rješavanju ovog pitanja pristupilo ozbiljno, to ne bi imalo nikakve negativne posljedice po stanovništvo i okruženje, piše Anadolu Agency (AA). 

"Nikad i ni po koju cijenu nećemo dozvoliti da se ispod Tuzle postavi skladište plina i da se time ugroze miran san i sigurnost građana. Zagovarače ideje da se ispod nas postavi ogromno skladište plina, koje smatramo tempiranom bombom koju mogu aktivirati klizišta, zemljotresi, obični nehat, teroristi ili budući ratovi, smatramo opasnim neprijateljem sigurnosti razvoja Tuzle. Elektroprivreda BiH treba realizirati projekt toplifikacije Kaknja, Sarajeva, Visokog i breze toplom parom iz Termoelektrane Kakanj, što je sigurnije, kvalitetnije i jeftinije od grijanja plinom", izjavio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, te dodao da bi se BiH trebala koristiti vlastitim resursima uglja, a ne uvoziti i skladištiti uvezeni plin koji bi se koristio za grijanje u nekim gradovima. 

S druge strane, Edin Delić, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i stručnjak za geookolinski inženjering, smatra da dokument koji je Gradska uprava usvojila nije zasnovan na nikakvoj stručnoj raspravi ili analizi, te da se o ovom pitanju trenutno ne može dati jednoznačan odgovor. 

"Ovo je dnevno-političko pitanje i sukobljavanje uoči predstojećih izbora. Naravno da bi, prema međunarodnim okolinskim standardima, lokalna zajednica i lokalno stanovništvo morali imati svoje mjesto u svakoj fazi ozbiljnih razgovora o ideji poput ove. Kao neko ko nastoji biti odgovoran, smatram da bi odbacivanje, ali i prihvatanje ideje moralo biti utemeljeno na objektivnim i racionalnim pretpostavkama i provedeno u skladu sa bh. i međunarodnim zakonodavstvom, a to svakako uz poštivanje Grada Tuzle i njenog gradonačelnika, ko god on bio", ističe Delić u razgovoru za AA, navodeći da je bez konkretnih istraživanja i idejnog rješenja neozbiljno iznositi zaključke. 

Prema Delićevom shvatanju, izgradnja odlagališta plina, ukoliko ne bi bila u skladu sa standardima i propisima, mogla bi biti stanoviti izvor ugrožavanja, isto kao što "nas ugrožava niz nestručnih i aproksimativnih rješenja koja provode naše politike". 

"O objektu takve vrste može se govoriti tek kada imamo dugoročnu energetsku strategiju, kojom bi se ustanovila nužnost i svrha takvog objekta, te postupak projektiranja, izgradnje i slično. Ako bi se sklonila politika iz rasprava gdje joj nije mjesto i ako bi se prestalo manipulirati masama koje nisu u stanju razumjeti suštinu problema, mogli bismo govoriti o ambijentu u kojem država treba imati i skladište prirodnog plina. Rudnici natrijumhloridne soli su obično pogodni za ovakvu vrstu skladišta zbog hermetičnosti solnih naslaga i stvaranja velikih otvorenih prostora ispod zemlje", pojašnjava sagovornik AA. 

Delić ističe da također treba imati u vidu da je prostor Tetime još uvijek prostor aktivnog rudnika, pa se ne zna kako će izgledati kada se prestane sa izluživanjem slanice. 

"Kada su u pitanju podzemna ili čak nadzemna skladišta plina, takvi objekti ne predstavljaju onoliku opasnost kolika se može činiti na prvi pogled u strahu od nekih megaeksplozija. Plin u rezervoarima, pa i onim koje vozimo u automobilima ili plinske boce u domaćinstvu, nema kiseonika koji bi podržao gorenje ili eksploziju. Ukoliko dođe do oštećenja i perforacije rezervoara i upale plina, stvara se tzv. brener ili gorionik koji možemo vidjeti i kod radnika koji vrše varenje plinom. Oni u ruci drže gorionik sa dvije cijevi, a jednom dolazi kiseonik, dok druga dovodi zapaljivi plin, pa kada se spoje u gorioniku, tada sagorijevaju u kontroliranom plamenu", navodi Delić. 

Profesor Delić ističe da plin eksplodira pri tačno određenim uslovima, kada postoji eksplozivna koncentracija, koju čine odnos između sadržaja plina, kiseonika i izvora upale. 

"Na otvorenom prostoru veoma je teško postići eksplozivnu koncentraciju plina, ali je veliki problem ako plin curi i ispunjava zatvorene prostore. To se može desiti u stanovima ako plin curi iz instalacija, posebno ako su zatvoreni prozori, pa je opasno ako se pojavi izvor upale. Kada govorimo o boci ili skladištu plina, radi se o konstrukciji koja je u stanju podnijeti veoma velike pritiske. Fenomen 'eksplozije boce' bio bi moguć usljed enormnog pregrijavanja rezervoara, odnosno boce, usljed čega bi djelovanje pritiska, a ne eksplozija, razorilo rezervoar, a i tada bi bilo teško da se stvore uslovi za eksploziju plina. Gotovo isključivo ovakvi slučajevi okončaju velikom vatrenom buktinjom koja se primarno širi vertikalno, a manjim dijelom u pravcu ili nasuprot strujanja vjetra", objašnjava Delić. 

Prema njegovim tvrdnjama, u takvoj je situaciji radijus utjecaja ograničen i bilo bi malo vjerovatno da se efekt nesreće u Tetimi značajnije manifestira u gradu Tuzli. 

"Sasvim je drugo pitanje ako se govori o instalacijama ispod naselja i takva je ideja, prema mom mišljenju, potpuno neracionalna, tehnički neizvodljiva i služi da u nekim političkim prepucavanjima samo bez razloga unosi nemir među narod", zaključuje Delić. 

Za dva dana o ovoj će temi, najavio je gradonačelnik Imamović, na idućoj sjednici raspravljati Gradsko vijeće Tuzle. 

Najbliže slično mjesto BiH za podzemno skladište plina je Okoli kod Zagreba, gdje se sa deponiranjem plina počelo 1980-ih godina. 

Prije 11 godina počela je izgradnja podzemnog skladišta u Banatskom Dvoru, u Srbiji, koje je zvanično pušteno u rad 2012. 

RTVTK na Facebooku

RTVTK na Google Plus

350x500-1

SEDMIČNA ŠEMA TV TK TUZLA

tvayin herarcakum 2                                                  

Opširnije:SEDMIČNA ŠEMA TV TK TUZLA

Pretraži po datumu

« October 2021 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Prijava

Korisnik