Eldar Ibrišimović

Eldar Ibrišimović

U četvrtak 23. februara u Domu kulture Srebrenik održana je edukacija i savjetovanje potrošača o osnovnim potrošačkim pravima i zaštiti ekonomskih interesa potrošača kroz upoznavanje sa zakonodavnim i institucionalnim okvirom za zaštitu prava potrošača, uključujući moguće načine rješavanja potrošačkih sporova. Ovu edukaciju je organizovalo UG „Klub potrošača“ Tuzla pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva trgovine i uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona. Predstavnica Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK stručna savjetnica Dželmina Huremović upoznala je prisutne sa dosadašnjim aktivnostima Ministarstva kada je u pitanju zaštita potrošača, osvrnula se na neke od najčešćih primjera kršenja prava, praksu EU u toj oblasti te dosadašnju saradnju sa UG „Klub potrošača“ Tuzla. Najznačajniji dio edukacije bila je prezentacija Instituta za akreditiranje BiH, kojom je pretstavljena misija Instituta, način rada, doprinos sigurnosti potrošača vezano za akreditiranje ispitnih laboratorijskih kapaciteta, odnos Istituta i drugih institucija koje doprinose zaštiti potrošača, te buduće aktivnosti i obaveze Instituta u pristupnom procesu prema Evropskoj uniji. Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK
Delegacija Univerziteta u Pečuhu (Republika Mađarska) predvođena rektorom Jožefom Bodišem, posjetila je danas Vladu i premijera Tuzlanskog kantona Begu Gutića. Tema razgovora bile su mogućnosti proširenja već postojeće saradnje koju grad Pečuh i Univerzitet u Pečuhu imaju sa našom regijom. Prije svega, a obzirom na brojne komparativne sličnosti, to se odnosi na univerzitetsku i saradnju kliničkih centara. „Prirodno je da se ovako vežu i međusobno sarađuju bliske regije. Danas smo konstatovali da saradnja već postoji, ali da ju je potrebno intenzivirati. Kao Vlada, mi ćemo takvim projektima međusobne saradnje dati punu podršku i stat ćemo iza svih onih projekata koji budu dogovoreni između Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Pečuhu, odnosno našeg kliničkog centra i kliničkog centra u Mađarskoj“, rekao je ovom prilikom premijer Gutić. Obzirom da Mađarska i Bosna i Hercegovina dijele dio slične historije, a da je Mađarska prilikom priključenja Europskoj uniji uspješno okončala svoje tranzicijske procese, međusobna saradnja i razmjena iskustava može biti od koristi i u pogledu načina harmonizacije normativa, rečeno je također, tokom današnjeg sastanka. „Ovaj sastanak uvod je u one, konkretnije i detaljnije razgovore koje ćemo danas imati sa delegacijama Univerziteta u Tuzli i Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Na Univerzitetu ćemo se, osim saradnje medicinskih fakulteta koncentrirati i na tehničke nauke. Ta saradnja odnosi se između ostalog na razmjenu nastavnog kadra, razmjeni studenata, učešće na zajedničkim istraživačkim projektima, te zajedničke izrada zajedničkih projekata za apliciranje za sredstva međunarodnih fondova“, rekao je rektor Bodiš. Osim rektora Bodiša, današnjem sastanku prisustvovali su prorektor za strategiju i odnose Đula Zeller, direktor Kliničkog centra u Pečuhu Tamaš Decsi, prodekan Medicinskog fakulteta i šef Instituta za operativnu medicinu Ištvan Silard, prodekan Tehničkog i informatičkog fakulteta Gabriela Medveđ, predstavnica Samouprave županijskog centra Pečuha i direktorica JU Gradskog razvoja Eva Mikeš, šef odeljenja za strategiju Univerziteta u Pečuhu Čaba Ruža, te ekonomski savjetnik u Ambasadi Mađarske u BiH Dominika Horvat. Delegaciju Vlade Tuzlanskog kantona uz premijera Gutića činili su ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zlatan Muratović, ministar zdravstva Bahrudin Hadžiefendić, rektor Univerziteta u Tuzli Samir Nurić, prorektor za nastavu i studentska pitanja Bahrudin Šarić, te direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Nešad Hotić.
Britanske oružane snage stigle su u Bosnu i Hercegovinu. Tu su kako bi, u skladu sa odredbama NATO/PfP (Partnerstva za mir) Sporazuma o statusu snaga (SOFA), zajedno sa Sektorom za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, izveli vježbu spašavanja u slučaju nesreće. Već treću godinu za redom, pripadnici 77. brigade Oružanih snaga Velike Britanije radit će na kompleksnom scenariju u saradnji sa ne samo sa Ministarstvom sigurnosti, već i sa Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, Direkcijom za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, nadležnim upravama civilne zaštite kao i jedinicama na državnom i entitetskom nivou koje su nadležne da prve izađu na mjesto nesreće, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH. NATO/PfP Sporazum o Statusu snaga (SOFA) omogućuje Britanskim snagama da tokom vježbe primjene svoje specijalističke vještine u pružanju odgovora na humanitarne krize i slučajeve prirodnih nesreća, lingvističke vještine, te vještine potrebne pri pružanju hitnog odgovora na mjesta nesreće. Prethodnih godina scenariji su uključivali slučajeve prirodne katastrofe poput poplave i zemljotresa dok će se ove godine vježba fokusirati na situaciju pada međunarodnog komercijalnog aviona na područje koje se nalazi sjeverno od Tuzle i za koje se zna da je u prošlosti bilo minirano.
Radio - televizija Tuzlanskog kantona danas obilježava 24 godine postojanja i uspješnog rada. Kada smo počinjali ovu našu medijsku priču, nismo ni slutili da ćemo, naravno uz vašu nesebičnu podršku i povjerenje, postati medij kojeg rado gledate i slušate i kojem vjerujete. Mnogo toga prošli smo zajedno i sada s pravom možemo reći da smo se, svih ovih godina, trudili biti uz vas, dijeliti sa vama dobre ali i teške trenutke, poštovani slušatelji i gledatelji. A evo ovako je krenula naša priča. S početkom rata najnaseljenije područje Bosne i Hercegovine, danas Tuzlanski kanton sa najvećim brojem stanovnika od svih kantona u Federaciji BiH ostalo je u blokadi. Bez komunikacije sa glavnim gradom države, sjedištem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a suočeni sa medijskom propagandom istaknuti intelektualci i borci za odbranu od agresije osnivaju krajem 1992. godine političko tijelo Okrug Tuzla. Jedna od prvih odluka Skupštine Okruga Tuzla bila je Odluka o osnivanju Televizije Okruga već početkom 1993. godine. Ovaj medij počeo je emitovati informativni program 20. februara 1993. godine samo s jednim ciljem - da prenese istinu, nasuprot propagandi koja je stizala s druge strane Drine. Do kraja rata u Bosni i Hercegovini djelovala je zahvaljujući improvizaciji i kreativnosti entuzijasta koji su prikupljali i prenosili informacije iz Tuzle, općina okruženja i Podrinja. Nakon Dejtonskog sporazuma počela je postepeno da se razvija. Danas nosi ime nasljednika svoga osnivača. Ima oko stitinu zaposlenih i emituje cjelodnevni radijski i TV program, a posjeduje i multimedijalni web site - www.rtvtk.ba. Brzo, provjereno, potpuno i bez cenzure - Vaša RTVTK !!!
Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Kantonalnog suda Tuzla uputio prijedlog za određivanje pritvora za Almina Alića (26) iz Banovića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u sticaju s krivičnim djelima pokušaj ubistva, napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti i oštećenje tuđe stvari. Postoji osnovana sumnja da je Alić 14. februara 2017. godine oko ponoći u jednom restoranu u mjestu Križaljka, na području općine Živinice, prethodno koristeći suzavac u spreju, nožem napao zaštitara u objektu Halila Avdibašića i nanio mu više povreda u predjelu grudnog koša i lijeve podlaktice. Avdibašić je preminuo na putu do Doma zdravlja u Živinicama. Također, osumnjičen je da je napao i drugog zaštitara u objektu, nožem zamahnuo u pravcu njegove glave i nanio mu povrede na lijevoj ruci koju je podigao kako bi se odbranio od napada. Alić je razbio i zadnje vjetrobransko staklo na automobilu u kojem su Avdibašića vozili do Službe hitne medicinske pomoći u Živinicama. Osumnjičeni je poslije toga automobilom otišao do Doma zdravlja u Živinicama jer je tokom ovih događaja i sam bio povrijeđen. Tu su ga pronašli pripadnici Policijske uprave Živinice kako bi ga lišili slobode, te je napao jednog policajca i udario ga pesnicom u glavu i nanio mu povrede. Kada su mu sanirane povrede u UKC-u u Tuzli, osumnjičeni je lišen slobode. Pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a TK su obavili kriminalističku obradu, te je Alić uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat u nadležnost Tužilaštva. Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičenog. U toku su različite istražne radnje i vještačenja kako bi se utvrdile sve okolnosti vezane za ove događaje, sopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću Kantonalnog tužilaštva TK-a.
Centri civilnih inicijativa (CCI) organizirali su jučer u Tuzli parlamentarnu debatu “Efekti Reformske agende na zapošljavanje, poslovnu klimu i konkurentnost”, a ovom prilikom zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i drugim akterima TK-a predstavljeni su rezultati nedavno objavljenog izvještaja CCI-a “Stanje nacije“ koji daje presjek efekata Agende. Iz CCI-a ističu da je cilj ove debate dati doprinos provođenja reformi u ovom kantonu, prvenstveno u segmentu unapređenja tržišta rada, poslovne klime i konkurentnosti. Program menadžer CCI-a Adis Arapović navodi da je Vlada TK-a u odnosu na ostale kantone imala najambiciozniji Akcioni plan i da ga je ostvarila natprosječnim nivoom realizacije, pojasnivši da je približno 25 posto od 71 mjere ostvareno. U vezi s pitanjem javnih finansija, Arapović ocjenjuje da je stanje u kantonima lošije nego na višim nivoima. U odnosu na vrijeme kada je Agenda donesena, dodaje Arapović, stopa nezaposlenosti je smanjena za 2-3 posto, što jeste poboljšanje i zaustavljanje višegodišnjeg negativnog trenda”. Premijer TK-a Bego Gutić istakao je da je Reformska agenda domaći zadatak koji su vlasti BiH od 2014. preuzele zajedno s međunarodnom zajednicom, koja ima za cilj popravljanje općeg stanja. „Kada je u pitanju kantonalni nivo, možemo reći da procent obuhvata aktivnosti Tuzlanskog kantona iznosi 85,5%, odnosno da smo od ukupno 71 predviđene aktivnosti obuhvatili njih 60. U potpunosti smo realizirali 22 aktivnosti, za 17 realizacija teče kontinuirano, a za 21 aktivnost realizacija je u toku. Gledajući samo realizaciju, uključujući i aktivnosti čija je realizacija kontinuiranog karaktera, možemo reći da je stepen naše realizacije 55% i da je on nešto veći od stepena realizacije na državnom i entitetskom nivou. Određeni broj mjera mi sami ne možemo okončati, a jedna od aktivnosti koja je predviđena Agendom jeste i Zakon o pripadnosti javnih prihoda, na kojem Kantonalna vlada insistira, i koji je jedna od najvažnijih mjera na kojoj će ispit polagati viši nivoi vlasti i međunarodna zajednica“ rekao je premijer Gutić. Također premijer Gutić je istakao i da je Vlada i prije donošenja Akcionog plana donijela niz veoma važnih dokumenata ali se te aktivnosti ne prikazuju u ovim izvještajima. „Tuzlanski kanton kao jedan od prvih donio Strategiju razvoja Kantona, Zakon o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona, ukinuo beneficiju „bijeli hljeb“, donio više mjera za efikasniju naplatu koncesionih naknada, mjera za efikasniju naplatu doprinosa i obaveza sa zdravstvo, Program javnih investicija TK 2016-2018., te niz mjera na povećanju racionalizacije i efikasnosti javne uprave i sl…“ rekao je premijer Gutić, te dodao da se efekti rada Vlade Tuzlanskog kantona vide kroz više finansijskih pokazatelja, visini prikupljenog poreza na dohodak, poreza na dobit, visini prihoda u fondu za zdravstvo i sl.
Centri civilnih inicijativa (CCI) organizirali su danas u Tuzli parlamentarnu debatu “Efekti Reformske agende na zapošljavanje, poslovnu klimu i konkurentnost”, a ovom prilikom zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i drugim akterima TK-a predstavljeni su rezultati nedavno objavljenog izvještaja CCI-a “Stanje nacije“ koji daje presjek efekata Agende. Iz CCI-a ističu da je cilj ove debate dati doprinos provođenja reformi u ovom kantonu, prvenstveno u segmentu unapređenja tržišta rada, poslovne klime i konkurentnosti. Program menadžer CCI-a Adis Arapović navodi da je Vlada TK-a u odnosu na ostale kantone imala najambiciozniji Akcioni plan i da ga je ostvarila natprosječnim nivoom realizacije, pojasnivši da je približno 25 posto od 71 mjere ostvareno. U vezi s pitanjem javnih finansija, Arapović ocjenjuje da je stanje u kantonima lošije nego na višim nivoima. U odnosu na vrijeme kada je Agenda donesena, dodaje Arapović, stopa nezaposlenosti je smanjena za 2-3 posto, što jeste poboljšanje i zaustavljanje višegodišnjeg negativnog trenda”. Premijer TK-a Bego Gutić istakao je da je Reformska agenda domaći zadatak koji su vlasti BiH od 2014. preuzele zajedno s međunarodnom zajednicom, koja ima za cilj popravljanje općeg stanja. „Kada je u pitanju kantonalni nivo, možemo reći da procent obuhvata aktivnosti Tuzlanskog kantona iznosi 85,5%, odnosno da smo od ukupno 71 predviđene aktivnosti obuhvatili njih 60. U potpunosti smo realizirali 22 aktivnosti, za 17 realizacija teče kontinuirano, a za 21 aktivnost realizacija je u toku. Gledajući samo realizaciju, uključujući i aktivnosti čija je realizacija kontinuiranog karaktera, možemo reći da je stepen naše realizacije 55% i da je on nešto veći od stepena realizacije na državnom i entitetskom nivou. Određeni broj mjera mi sami ne možemo okončati, a jedna od aktivnosti koja je predviđena Agendom jeste i Zakon o pripadnosti javnih prihoda, na kojem Kantonalna vlada insistira, i koji je jedna od najvažnijih mjera na kojoj će ispit polagati viši nivoi vlasti i međunarodna zajednica“ rekao je premijer Gutić. Također premijer Gutić je istakao i da je Vlada i prije donošenja Akcionog plana donijela niz veoma važnih dokumenata ali se te aktivnosti ne prikazuju u ovim izvještajima. „Tuzlanski kanton kao jedan od prvih donio Strategiju razvoja Kantona, Zakon o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona, ukinuo beneficiju „bijeli hljeb“, donio više mjera za efikasniju naplatu koncesionih naknada, mjera za efikasniju naplatu doprinosa i obaveza sa zdravstvo, Program javnih investicija TK 2016-2018., te niz mjera na povećanju racionalizacije i efikasnosti javne uprave i sl…“ rekao je premijer Gutić, te dodao da se efekti rada Vlade Tuzlanskog kantona vide kroz više finansijskih pokazatelja, visini prikupljenog poreza na dohodak, poreza na dobit, visini prihoda u fondu za zdravstvo i sl.
Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH (EUSR) nastavlja s aktivnostima u sklopu svog projekta o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede i mogućnostima koje pruža proces EU integracija. Forum o toj temi bit će održan danas u Gradačcu u prostorijama „Gradačačkog sajma“, a uvodnim obraćanjem će ga otvoriti šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU, ambasador Lars-Gunnar Wigemark. Učesnicima će se, kako je najavljeno, obratiti domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji će također biti na raspolaganju za konkretna pitanja poljoprivrednika i dati savjete o unapređenju njihove proizvodnje. Nakon Foruma bit će organizovan informativno-edukativni sajam, na kome će izlagati partneri projekta – USAID/Sweden projekat FARMA II, UNDP BiH, te Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPIP) i Farmofit - Fabrika stočne hrane Rapić iz Gradiške. (FENA)
Tokom protekla 24 sata operativnom centru Službe Civilne zaštite Srebrenik prijavljena su dva nova klizišta, saopćeno je iz Kantonalne uprave Civilne zaštite Tuzlanskog kantona. U mjestu Podorašje kod osnovne škole, klizište ugrožava pet kuća, klizište kod Jatine baze, u vikend naselju „Klisura“, ugrožava stambeni objekt, na kojem je došlo do pucanja zidova. Vatrogasne jedinice osim nekoliko tehničkih i imale su i sedam intervencija na gašenju požara, od toga četiti na području grada Tuzla. Prilikom manjeg požara u kuhinji hotela Tuzla radnik i vatrogasac su zadobili lakše opekotine. Također, vatrogasne jedinice su imale intevenciju prilikom požara na niskom rastinju u naselju Šljivice, na divljoj deponiji smeća u ul. Bogumilska, te požara u stambenom objektu u ul. Fakića Sokak. Profesionalna vatrogasna jedinica Srebrenik imala je intervenciju na gašenju požara na niskom rastinju u mjestu Straža. U naselju Jezero u Banovićima vatrogasci su gasili požar na odžaku i u naselju Miričina u Gračanici. Svi požari su lokalizirani i ugašeni.
Na području Tuzlanskog kantona u 2016. godini deminirano je 1.061.786 kvadratnih metara površine. Najveću površinu deminirale su domaće i inozemne kompanije, čiji se rad sufinansira iz donatorskih sredstava, oko 55 posto površine, dok su timovi Federalne uprave civilne zaštite deminirali 30, a pripadnici Oružanih snaga 14 posto površine. - Najvažnija činjenica je da u 2016. godini nije bilo poginulih ili povrijeđenih deminera. No, prema statističkim podacima, jasno je da ćemo s ovim problemom živjeti još godinama i stoga nam je svima neophodan oprez kada se krećemo rizičnim područjima - kaže Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora za mjere pomoći i spašavanja u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK. Procjenjuje se da je na području TK kontaminirano još 85 miliona kvadratnih metara površine. Ukoliko se deminiranje nastavi ovim tempom, ističe Pelemiš, bit će potrebno najmanje 80 godina da se posao okonča. - Cijena deminiranog metra zavisi od metode koja se koristi. Metoda čišćenja košta četiri KM, a metoda tehničkog izviđanja dvije marke po kvadratnom metru - kaže Pelemiš. Ranijim planovima predviđeno je da se kontaminirana površina očisti do 2019. godine, ali taj preambiciozan plan ostvarljiv je samo uz osigurana novčana sredstva. - Počeli smo primjenjivati i metodu ciljano-tehničko izviđanje i tom metodom smo očistili oko pet miliona kvadratnih metara površine. U 2016. godini uništili smo i oko 10.710 neeksplodiranih ubojnih sredstava, od čega je 9.880 municije manjeg kalibra - dodao je Pelemiš. Prema podacima kojima raspolaže Kantonalna uprava CZ Tuzla, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas dogodilo se više od 200 minskih nesreća na području svih općina TK, u kojima je smrtno stradalo 119, a teže i lakše su ranjene 133 osobe. Za dvije decenije poginulo 608 građana Prema zvaničnim podacima BHMAC-a, od 1996. do kraja 2016. godine u BiH je od mina stradalo 1.739 stanovnika. Od toga je smrtno stradalo 608, a teže i lakše ranjeno 1.131 osoba. Osim stradanja civila, zabilježen je i znatan broj nastradalih deminera tokom izvođenja deminerskih radova. Smrtno je stradalo 48, a teže i lakše je povrijeđeno njih 69. ( Avaz )
Stranica 3 od 124

RTVTK na Facebooku

RTVTK na Google Plus

350x500-1

SEDMIČNA ŠEMA TV TK TUZLA

tvayin herarcakum 2                                                  

Opširnije:SEDMIČNA ŠEMA TV TK TUZLA

Pretraži po datumu

« September 2021 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Prijava

Korisnik